Home arrow Vesti arrow Marks opet u modi
 
Advertisement
Main Menu
Home
Pretraga
Uvodna reč
O nama
Tekstovi
Filozofski kutak
Vesti
Levičari
Lik i delo
Ruski vojnik na Rajhstagu
Breht, Bertold
Bertold Breht (Bertolt Brecht) (1898-1956) je bio nemački dramski pisac, pesnik, pripovedač i teoretičar XX veka. Breht je jedan od najvećih dramskih stvaralaca. Breht važi za osnivača epskog teatra. Bertolt Breht je rođen u Augsburgu (Bavarska) 1898. u buržoaskoj porodici. Prve svoje tekstove je objavio 1914. godine za vreme studija filozofije i medicine. Godine 1918, na kraju Prvog svetskog rata, napisao je svoju prvu dramu Baal. Sledile su drame Bubnjevi u noći 1919. i U džungli gradova 1921. Sve tri su izražavale njegove anarhističke stavove.
Godine 1924. pridružio se Nemačkom teatru u Berlinu (Deutsches Theater) (tada pod upravom Maksa Rajnharta) i upoznao glumicu Helenu Vajgl. Pisao je političke drame. Veliki uspeh je postigao 1928. kada je napisao Operu za tri groša (muziku je komponovao Kurt Vajl), jedan od najvećih muzičkih uspeha u doba Vajmarske republike. Oženio se sa Helenom Vajgl i postao marksista. Jačanje nacizma u Nemačkoj, gde su njegova dela zabranjena i spaljivana, naterala su ga da ode u egzil 1933. Prošao je Evropu (Danska, Finska, Rusija), pre nego što je stigao u SAD, u Kaliforniju. Zbog marksističkih ideja, napustio je SAD 1947. Tokom ovog perioda, napisao je dosta drama, uključujući Galilejev život, Majka hrabrost i njena deca, Zadrživi uspon Artura Uija, Kavkaski krug kredom i Mali organon za teatar gde je teorijski obrazložio svoje shvatanje teatra. Definitivno se nastanio u Berlinu 1949, gde je bio upravnik Berliner ansambla. Predstave su ilustrovale njegove socijalističke ideje. Osnovao je marksistički pokret Epski teatar. Podržavao je diktatorski režim Valtera Ulbrihta i cinično poručio kritičarima: Ako narod loše misli, promenite narod!. Postao je omiljena ličnost režima u NDR i dodeljena mu je Lenjinova nagrada za mir 1955. Umro je od infarkta u Berlinu 14. avgusta 1956.
Breht je želeo dati odgovor na Lenjinovo pitanje „Kako i šta treba naučiti?“. Stvorio je uticajnu teoriju pozorišta Epski teatar, po kojoj predstava ne treba da navede gledaoca da se emotivno identifikuje sa akterima radnje, već da u njemu izazove racionalno preispitivanje i kritiku onoga što vidi na sceni. Verovao je da katarza emocija ostavlja publiku samozadovoljnom. Umesto toga, želeo je da publika iskoristi svoju kritičku moć da prepozna zlo u društvu i da ga promeni. Breht je opisivao svoje predstave kao "kolektivne političke sastanke" u kojima učestvuje i publika. Po ovome se vidi da je on odbacivao elitističko viđenje politike po kojem visoki političari izdaju uredbe za upravljanje masama.
"Istorifikacija" je još jedna od njegovih tehnika. Naime, njegove drame se često bave istorijskim ličnostima ili događajima. Smatrao je da će publika tako moći da održi kritičku distancu prema događajima i da će prepoznati paralele sa socijalnim problemima u savremenom vremenu. U jednoj od svojih prvih režija, Breht je upotrebio panoe sa natpisom "Ne buljite tako romantično" (Glotzt nicht so romantisch!). Stvorio je politički teatar u kome publika učestvuje interpretirajući značenje. Njegova teorija teatra je snažno uticala na savremeno pozorište, mada se smatra da se efekti epskog teatra gube posle nekoliko odgledanih predstava.
Izvor: Wikipedia
Citati

Marks opet u modi PDF Štampaj E-pošta
Saturday, 18 October 2008

Novi čitaoci su pripadnici mlađe generacije koja je morala da spozna da se neoliberalna obećanja o sreći i zadovoljstvu nisu obistinila, rekao je izdavač Marksovih dela za nemačke medije

BERLIN - Finansijska kriza koja potresa SAD i zemlje zapadne Evrope učinila je da ponovo počne da raste popularnost „Kapitala“, glavnog dela Karla Marksa, prenosi Beta.

Marksova kritika političke ekonomije u knjižarama širom Nemačke ponovo se uveliko prodaje, a najveća potražnja je, kako je saopštio izdavač tog dela, u saveznoj pokrajini Hesen, gde socijaldemokrate upravo žele da sastave vladu uz pomoć Levice.

Prema navodima berlinske izdavačke kuće „Karl Ditrih“, koja štampa Marksova dela, 2005. godine je bilo prodato 500 primeraka „Kapitala“.

U ovoj godini je već do sada prodato više od 1.500 primeraka.

„Kapital“, odnosno njegov prvi tom, „Proizvodni procesi kapitala“, izašao je 1867. godine, još za života Karla Marksa, koji je umro 1883. godine. Druga dva toma kritike političke ekonomije je posle Marksove smrti objavio njegov prijatelj Fridrih Engels na osnovu ostavljenih rukopisa.

Šef izdavačke kuće „Karl Ditrih“ Jern Šitrumpf očekuje dalji rast prodaje do kraja godine i za pretvaranje „Kapitala“ u bestseler 140 godina posle objavljivanja ima jednostavno objašnjenje.

„Novi čitaoci su pripadnici mlađe generacije koja je morala da spozna da se neoliberalna obećanja o sreći i zadovoljstvu nisu obistinila“, rekao je izdavač Marksovih dela za nemačke medije.

Za razliku od situacije u mnogim bivšim socijalističkim zemljama, Marks u Nemačkoj ne spada u omraženo komunističko nasleđe sa kojim niko ne želi da ima veze.

U martu ove godine je u izdanju „Fišera“, jedne od najuglednijih nemačkih izdavačkih kuća, izašla „Velika Marksova čitanka“, koju je priredio frankfurtski profesor, izvrsni poznavalac Hegelovog i Marksovog dela, Iring Fečer.

Na koricama knjige se navodi da „niko ko želi da shvati sadašnjicu, ne može da zaobiđe Marksa“.

„Iako su ga posle sloma realno postojećeg socijalizma proglašavali mrtvim, Marks je danas aktuelniji nego ikada. Bez obzira da li je reč o globalizaciji, neoliberalizmu ili vladavini monopola - o svim ovim temama našeg vremena Marks je već u 19. stoleću dao mudre analize“, istakli su izdavač i priređivač Marksove čitanke.

U nemačkim knjižarama celokupno izdanje „Kapitala“ u izdanju navedene berlinske firme košta 30 evra. Može se nabaviti i izdanje u tri knjige Fondacije „Roza Luksemburg“, bliske stranci Levice, kao i više starijih komentarisanih izdanja.

TREBA PRIZNATI...

Kada je Oskar Lafonten, lider sve popularnije Leve partije Nemačke, nedavno izjavio da u partijski manifest uključuje marksistički pogled, i u tom smislu zahtev delimične nacionalizacije finansija i energetskog sektora, tabloid Bild ga je nazvao „bezumnim levičarem“. Ali, čak je ministar finansija Nemačke Per Štajnbuk, koji je probdeo mnogo besomučnih noći, rekao da se na izvestan način smatra Marksovim poklonikom. „Treba priznati da neke Marksove teorije nisu tako loše“, rekao je on magazinu Špigl. „Ovih dana Marks izgleda kao pobednik“, piše Hamburger Abendblat.

Glas javnosti petak 17. oktobar 2008.

 
< Prethodno   Sledeće >
Saradnja
Šaljite nam vesti, analize, komentare, reagovanja na temu levice.
Vaši prilozi su dobrodošli. Dostavite nam ih na Prilozi
Zajednica
Linkovi
Kontakt
Forumi
Galerija
Galerija
Događaji
14. jul 1789. Francuska buržoaska revolucija
5. maj 1818. rođen Karl Marks
28. jun 1914 Počeo Prvi svetski rat
7. - 8. novembar 1917. Oktobarska socijalistička revolucija
1. septembar 1939. počeo Drugi svetski rat
22. jun 1941 Staljingradska bitka
26. novembar 1942. osnovan AVNOJ (Antifašističko veće narodnog oslobođenja Jugoslavije)
21. - 29. novembar 1943. Drugo zasedanje AVNOJ u Jajcu
29. novembar 1945 stvaranje FNRJ (Federativne narodne republike Jugoslavije) buduće SFRJ
1968. veliki studenstki nemiri po čitavoj Evropi
 
Go to top of page  Home | Pretraga | Uvodna reč | O nama | Tekstovi | Filozofski kutak | Vesti | Levičari | Lik i delo |
Powered by Joomla Open Source